Opis
Pelagićev narodni učitelj
Ispunjavajući amanet Pelagićev, izdavač, kao i mnogi prethodni, predaju savremenom čitaocu, više od sto godina posle piščeve smrti – klasično delo naše baštine, najpopularniju i najtiražniju knjigu Vase Pelagića.
Narodni učitelj je svestrana Pelagićeva sveska sačinjena na osnovu narodne i tradicionalne pameti i obogaćena izabranim medicinskim dostignućima i literature njegovog doba. To je knjiga za svakoga – nastala iz ličnog iskustva, sa moralnim, naučnim i duhovnim porukama kojima se čuva pojedinačno i opšte zdravlje – osnov života čoveka i naroda.
Značaj dela „Pelagićev narodni učitelj“
Delo „Pelagićev narodni učitelj“ zauzima jedinstveno mesto u istoriji srpske i južnoslovenske kulture, jer predstavlja spoj narodnog znanja, društvene borbe, zdravstvene prosvete i moralnog vaspitanja. U vremenu u kojem je nastajalo, ovo delo je imalo ulogu prave narodne enciklopedije – knjige koja je običnom čoveku nudila znanje neophodno za dostojanstven, zdrav i slobodan život.
Pelagićev pristup bio je revolucionaran: umesto apstraktnih teorija i učenih rasprava namenjenih uskom krugu obrazovanih ljudi, „Narodni učitelj“ je pisan jasnim, razumljivim jezikom, sa ciljem da znanje postane dostupno svima – seljacima, radnicima, zanatlijama i siromašnima. Upravo zato je knjiga decenijama bila prisutna u domaćinstvima širom Balkana i prenošena s kolena na koleno.
Poseban značaj dela ogleda se u njegovoj zdravstveno-prosvetnoj ulozi. Pelagić je, oslanjajući se na tadašnja medicinska saznanja i narodnu praksu, promovisao higijenu, pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i preventivno delovanje kao osnov zdravlja pojedinca i zajednice. Time je „Narodni učitelj“ postao jedna od prvih knjiga koja je sistematski širila zdravstvenu kulturu u narodu.
Jednako važan je i moralni i društveni aspekt dela. Pelagić nije odvajao zdravlje tela od zdravlja duha i društva. Borba protiv nepravde, tiranije, neznanja i pasivnosti provlači se kroz čitavu knjigu, čineći je ne samo priručnikom, već i manifestom društvene odgovornosti i slobodarskog duha.
Zbog toga se „Pelagićev narodni učitelj“ ne može posmatrati samo kao istorijsko delo. Njegove poruke o solidarnosti, radu, obrazovanju, brizi o zdravlju i zajednici i danas imaju snažnu aktuelnost. Knjiga ostaje svedočanstvo jednog vremena, ali i trajni podsetnik na to koliko znanje i prosvećenost mogu da utiču na sudbinu pojedinca i naroda.
Upravo u toj sveobuhvatnosti leži trajna vrednost ovog dela – kao knjige koja je oblikovala svest generacija i ostala simbol narodne mudrosti, humanizma i borbe za bolji život.
Iz testamenta Vase Pelagića:
Mada ja radim na političko-prosvetnom polju preko trideset godina, i mada sam u toku tog vremena mnogo stekao čitave hrpile bogatstva, zato što su mi se svagda u čitave ruke davale plate, gde sam radio; ja sa ovim testamentom ne ostavljam novaca, jer ih nemam. Zbog toga, moj je testament moralan, a ne novčani prirodno.
Ja umirem, ovim testamentom ostavljam u amanet prijateljima mojim i moga rada:
-
Da se bore svuda i svakida protiv svake tiranije, koja potire političku, građansku i svetsku jednakost i slobodu.
-
Da je moj politički ravnopravnost i ekonomska jednakost ljudska.
-
Da se moj rad u potpunosti deli sa narodom, jer on postoji zbog naroda.
-
Da se organizuju u grupe i partijice, jer bez čvrste organizacije nema uspeha.
-
Da se ne predaju nikada očajanju, jer i pod ovim krupnim udarom obmane, izdajstva i ugnjetavanja ljudi i naroda.
-
Da se u radu i borbi protiv tlačenja i nepravde ne osvrću na lične žrtve.
-
Da rade na buđenju narodnog duha, prosvećivanja i moralnog napretka.
-
Da se svakome zlu suprotstave istinom i radom.
-
Da rade na bratstvu i slozi među narodima.
Ja sam ostavio ovakav testament, zato što sam duboko uveren da je to jedini put ka slobodi, pravdi i sreći naroda.
Narodni učitelj je četvrto izdanje ove knjige, izašlo kao amanet moga rada i borbe. Izašao je iz potrebe naroda i želje da se pomogne njegovom fizičkom, moralnom i duhovnom zdravlju.
Narodni učitelj nije pisan za učenjake i salone, već za narod, za radnika, seljaka, zanatliju i svakoga čoveka koji želi da živi zdravo, slobodno i dostojanstveno.
Beograd, 1892.
Kratka biografija Vase Pelagića
Vasa Pelagić rođen je u selu Žabarima u Bosni 1838. godine. Srpsku bogosloviju i Beogradsku duhovnu akademiju završio je u Kijevu gde je i zakaluđerio. Kao arhimandrit vratio se u Bosnu 1863. godine i postao rektor pravoslavne bogoslovije u Banjoj Luci. Braneći narod od turskih zulumćara došao je u sukob sa turskim vlastima. Turci su ga zatvorili, a potom i proterali u Malu Aziju i u Siriju. Iz zatočeništva je pušten 1869. godine.
Po povratku sa robije Pelagić je uhapšen i u Bosni, pa je zatim proteran u Srbiju. U Beogradu je radio kao lekar-narodnjak i pisac. Zbog političkih i društvenih aktivnosti bio je često proganjan i zatvaran. Umro je u Požarevcu 1899. godine.
Vasa Pelagić bio je jedan od najznačajnijih narodnih učitelja i prosvetitelja XIX veka. Njegovo delo imalo je veliki uticaj na razvoj zdravstvene kulture, narodnog prosvećivanja i društvene svesti kod Srba i drugih južnoslovenskih naroda.
Njegova najpoznatija knjiga „Narodni učitelj“ doživela je mnoga izdanja i bila je jedna od najčitanijih knjiga u narodu. Pelagić je ostao upamćen kao borac za slobodu, pravdu, jednakost i zdrav život običnog čoveka.
Sadržaj knjige – Pelagićev narodni učitelj:
- Predgovor prvom izdanju
- Reč trećem izdanju
- Predgovor na četvrto izdanje »Narodnog učitelja«
- PRVA KNjIGA ILI JEVANĐELjE ZDRAVLjA
Vazduh
- O zdravstvenoj i lekarskoj moći vazduha
- Ugljen-dioksid kao otrov
- Ko se od sunca krije taj sam sebe bije
Voda
- O zdravstvenoj važnosti dobre vode
- Presušen bunar snabdeti vodom
- Sud u kome se drži voda treba svake nedelje dobro oprati
- Koja je voda najbolja za svaku turšiju
- Otklonimo otrov iz vode koju pijemo i za kuću upotrebljavamo
- Kojim se načinom doznati može da li je pijaća voda zdrava?
- Još jedan način rđavu i mutnu vodu brzo izbistriti
- Brzo prečišćavanje vode
- Kako ćemo iznaći podzemne izvore, istočnike?
- Kako se očisti ubilački vazduh iz bunara?
Hrana
- Šta treba znati o hrani?
- I jaja su hrana zdrava i snažna
- Meso
- Koje je meso otrovno i smrtonosno?
- Botulizam
- Kakav je taj bacil i gde ga ima?
- Kako poznati rđavu konzervu?
- Koji su znaci trovanja?
- Šta treba uraditi
- Varica i hleb
- Sastav
- O jednoj novoj hrani
- Ima li otrova u sirotinjskom hlebu
- Kukolj
- Hranjenje samim hlebom nezdravo je i za telo, i za pametovanje
- Grahovi
- Kupus
- Opasnost od ukvarene hrane
- Koja je hrana i zdrava, i jevtina za nadničara, i za svakog uopšte
- To udruženje gotovljenja jela može biti ovako
- Uredno čišćenje želuca i creva izbavlja čoveka od mnogih bolesti
- Bljuvanje je takođe kao mnogostruki i jaki lek
- Vinoboja
- Špirituozna (alkoholna) pića umnožavaju zaboravnost,
- blesavost, nakazu, bolest, ludilo, ubistva i smrt
- Bojadisano i pokvareno piće ruši zdravlje i život
- Koliko koja hrana, piće i drugo imaju u sebi hraneće vrednosti
- Kornjača
- Ptičije meso ima
- U crevima i stomaku
- U ječmu, kukuruzu, zobi i heljdi
- U pirinču
- Varivo – pasulj, grašak, sočivo
- U povrću
- Pazija, kiseljak i spanać
- Kopriva
- Rotkva, ren, beli i crni luk, crveni i modri patlidžan
- Voće
- Jabuka
- Kesten
- Grožđe
- Maslinka
- Koliko i kakve hrane treba svakom čoveku da unese u sebe svaki dan
- Koliko u kom piću ima hranećih čestica
- Vino
- Pivo
- Rakija
- Rum
- Konjak
- Šampanjsko vino
- Uticaj alkohola na bebe
- Tej, čokolada, duvan
- Od čega se sastoji čovek?
- Od čega se sastoji čista krv čovekova?
- Koliko ima gvožđa u čoveku?
- Kome je nužna najbolja hrana i ugodnost?
- Nekoliko reci o radu i odmoru
- Kakva moraju biti staništa i ostale građevine za poslovanje i nastavu
- Radi zdravlja i napretka fabričkih radnika treba ostvariti sledeće
- Kafane i gostionice da budu manje škodljive za zdravlje
- Boravljenje i spavanje u okrečenoj i neosušenoj sobi opasno je
- Sobu s manje drva ugrejati
- Lek od vlažne sobe
- Kako treba graditi prohode pa da nam ne škode zdravlju
- Ventilacija kuća, soba, prohoda, bolnica, kafana, radionica, škola
Rad I Odmor
- Šta treba znati o načinu rada i odmora
- Spavanje je glavna činjenica za pravi odmor svakog radnika
- Radimo sve što je moguće raditi na otvorenom vazduhu, a ne u sobi
- i zagušljivoj školi i radionici
- Rad u podrumima opasan je
- Zborove i sastanke treba držati, kad god je moguće, pod otkritim nebom
- Gde je najzdravije spavati u letnje doba
- Ustaj iz postelje čim odspavaš nekoliko sati
- O domaćoj i telesnoj čistoći
- Dve-tri reći o higijeni stana
- Pajanje zidova
- Pranje prozora
- Pranje vrata
- Pranje i čišćenje podova
- Čišćenje metalnih delova
- Krečno mleko
- Hlorni kreč
- O privrednoj gimnastici i uopšte o gimnastici u vodi – kupanju i plivanju
- Vazdušno kupanje
Vežbe Tela
- Šta čovek treba da radi da bi uvek bio zdrav
- Tociljanje po ledu krepi i osigurava zdravlje
- Poštapanje, testerisanje i cepanje drva kao lek
- Otvorene sobe kao mnogostruki lek
- Kad čovek udiše život i zdravlje, a kad li bolest i smrt?
- Pozdraviti zoru u šetnji i u nekom poslovanju vrlo je zdravo i lekovito
- Posao ozdravlja i leči
- Trljanje mokrim a hladnim čarapama ili čaršavima zdravo je i lekovito
- Suvo trljanje tela takođe je zdravo i lekovito
- Radi zdravlja treba da se svuda osnivaju zabavni sastanci i zborovi
- Sastanke držati svake nedelje i svakog praznika
- Radi zdravlja treba imati na poljskim njivama dobre bunare i hladnike
- Za umne radnike, đake i radnike uopšte, što sedeći raditi moraju
- Još jedna korisna napomena za đake i nastavnike
- Radi zdravlja nužno je obratiti pažnju na bolesnike, mrtvace,
- groblja i baruštine
- Borba protiv vašiju
- Partizansko bure
- Radi zdravlja očiju i mozga pridržavati se sledećih pravila
- Radi zdravlja zuba
- Košulja za ratno vreme i za putovanje
- Vunena košulja kao lek
- Obojci za rat i putovanje
- Tesne jake, haljine i cipele škodljive su za zdravlje
- Nanule kao zdravstvena i privredna domaća potreba
- Starudijske haljine i druge lične stvari zaražljive su i otrovne
- Kako ćemo otkloniti potrebu za vratnim šalovima
- Radi zdravlja i boljitka njegovog veličanstva mozga i stomaka
- Poznavanje osnovnih temperamenata
- Koleričan temperament
- Flegmatičan temperament
- Sangviničan temperament
- Melanholičan temperament
- Radi zdravlja i napretka naroda i omladine nužno je: o školovanju
- Preporođaj školske zgrade i njene okoline
- Nastavne reforme treba odmah bar ove izvesti
- Cela nastava u svim školama treba da se okrene boljim putem
- Svako učenje napamet, kao i svaka nagonica uništava se konačno
- Radi zdravlja i privrednog blagostanja treba da se uredi nastava
- za seoske učenike
- Radi zdravlja podizati živu ogradu oko škola i bolnica
- Radi zdravlja nužno je da se radni dan svede na osam sati
- Radi zdravlja utvrditi zakon za veća prava slugaškog naroda
- Radi zdravlja sve hapsane pretvoriti u radionice
- Da otklonimo uzroke koji donose: kržljavost, ružnoću i bolest
- Gde gubi ljudstvo najviše telesne i umne snage
MATERINSKI I DEČJI ODELJAK
- O planiranju porodice
- Treba znati da brak u bliskom srodstvu donosi unakaženje
- Kad i kako treba pristupiti polnoj ljubavi
- Ima li brak moralne snage za vaspitanje porodice i naroda?
- Šta gubi ljudstvo i žena zbog ubijanja vanbračne dece
- Šta je opasno za ženu, koja je u drugom stanju (trudna)?
- Šta olakšava porođaj deteta
- Šta treba da čini porodilja posle porođaja
- Još nešto važno za majke i dojilje
- Polni život čoveka
- Polni odnosi
- Oplođenje
- Neželjena trudnoća
- Kontracepcija
- Trudnoća i porođaj
- Kako će žena znati da je bremenita
- Lična higijena trudnica
- Odevanje u trudnoći
- Nega dojki u trudnoći
- Ishrana u trudnoći
- Polni odnosi u trudnoći
- Rad i gimnastika u trudnoći
- Porođaj
- Spad i ispadanje materice
- Zapaljenje ženskih polnih organa
- Belo pranje kod žena
- Kako hraniti, čuvati i lečiti decu pri sisi i posle sise
- Kako žene i dojilje da imaju dosta i zdrava mleka
- Nužna mera radi zdravlja dece i ljudi
- Iz zakona o radnim odnosima od
- Deca koja boluju od žlezda
- Lek protiv dečijeg kašlja s proleća
- Za decu koju hvata grč u pisku (glasniku)
- Kad je dete suviše slabo i škrofulozno
- Kad decu oči bole
- Kad detetu curi iz ušiju
- Dečji sklopci
- Dečji sifilis
- Protivu mokrenja u postelji
- Plakanje, deranje i kobacanje dečije posve je zdravo
- Ne zaboravimo na ubilački upliv sobnog vazduha na decu
- Ko zabranjuje deci da se igraju, skaču, pevaju i deru, taj je
- Ljubiti decu nezdravo je
- Decu ne treba grditi, kleti i nazivati neuljudnim imenima
- Spavati sa decom pod jednim pokrivačem nezdravo je za njih
- Držati decu dugo u naručju nezdravo je
- Decu treba naviknuti da spavaju otkrivena lica i svuda
- Odevati decu u tesnu odeću i obuću jako je škodljivo
- Deci treba dopustiti da jedu koliko god hoće svakojaka voća
- Majka svaka, treba da nauči decu svakome korisnome radu domaćem
- Radi zdravlja i razumnosti, deci imaju pravo podviknuti
DRUGA KNJIGA
ILI LEKARSKI ODELJAK – JEVANĐELJE LEČENJA
- Sporazumna reč sa nekim školovanim lekarima
- Malaksalost, oskudica u krvi (anemija)
- Pravila protiv malaksalosti
- Tuberkuloza, jektika ili sušica
Bolesti Zuba I Usta
- Zubobolja
- Da čovek održi zube i njihovo zdravlje
- Kako se peru zubi
- Zadah iz usta
- Zubni karijes, šupalj zub
- Truljenje desni
- Skorbut ili poljačina
Zarazne Bolesti
- Malarija ili groznica
- Papatači-groznica
- KAŠALj
- Kašalj i muka u prsima
- Lečenje kašlja
- Rikavac, hripavac, veliki kašalj
- Zapaljenje mozga
- Dečja paraliza
- Encefalitis
- Besnilo
- Besnilo pasije
- Zapaljenje moždanih ovojnica
- Zarazno kočenje vrata
- Gnojno zapaljenje ovojnica
- Tuberkulozno zapaljenje moždanih ovojnica
- Srdobolja, griža ili dizenterija
- Proliv
- Amebna dizenterija
- Prišt crni (crnac)
- »Zalac«, »Dalak«
- Kolera
- Lekovi i predupredna sredstva od kolere
- Koleru, kolerinu, bljuvanje i jake bolove u stomaku sa prolivom leči
- Crevni ili trbušni tifus
- Pegavac, pegavi tifus
- Crveni vetar
- Difterija, gušter. – Spas dece od difterije
- Šarlah, skrletna groznica
- Boginje velike i male
- Grip, influenca, epidemična groznica
- Gliste uopšte
- Gliste, gujavice
- Pantljičara
- Trakavica
- Glista, crevna glista
- Zarazne bolesti
Živčane Bolesti
- Sumanutost, ludilo
- Duševni defekt ili mentalni defekt, maloumnost
- Idiotija i imbecilitet
- Debilitet ili slaboumnost
- GLAVOBOLJA UOPŠTE
- Migrena ili čelobolja
- Vrtoglavica
- Nesvestica
- Padavica, velika bolest
- Padavicu, goropadnu bolest leči
- Dečija padavica (fras)
- Nespavanje (besanica)
- Razdražljivost, živčane bolesti
- Živčane bolesti – nervozitet
- Razdražljivost
- Stanje straha
- Histerične reakcije
- Prisilne neurotske reakcije
- Alkohol i alkoholizam
- Polucija, samolučenje, prosipanje semena, malakije
- Noćno mokrenje
- Šlog, kaplja, udar, uzetost ruke, noge, jezik
- Šlog, kaplju, udar otkloni
- Krvarenje mozga
- Mozak pun krvi
- Nevralgija (bolovi nerava, živaca)
- Kriv vrat, krivošija
- Ukrućena vratna žila
- Mesečari
- Čamotinja, seta, sumornost
- Hipohondrija
- Samoubistvo. Želja za samoubistvom može se izlečiti
- Dosadan život
- Vodena bolest u glavi, vodena glava
- Onanija
- Bistriji ili tuplji čovek biva onda, kad
Kožne Bolesti
- Čirevi
- Čirići po koži i gnojave ranice
- Trihofitija
- Mikrosporija
- Favus
- Epidermofitija
- Vašljivost
- Vašljivost na glavi
- Vašljivost polnih organa
- Šuga, svrab
- Svrab između kraka
- Kao posve oproban lek od te nesnosne bolesti
- Svrab na polnim udovima oko prohodnika
- Oproban lek
- Bradavice
- Ekcem
- Lišaj
- Ispucane ruke i usne
- Žuljevi na nozi
- Noge preveć znojave
- Ojedeni prsti
- Koprivnjača, urtika
- Masna koža
Polne Bolesti
- Lues, sifilis
- Kapavac, gonoreja
- Meki čir, šankir
- Otečene mošnice zbog tripera
- Šankir (gospodska bolest)
- Sifilis i njegovo lečenje
- Sifilis (frenjgu) leči
- Nosobolja i glavobolja od frenjge – sifilistična
- Krastice u nosu
Bolesti Uha, Grla I Nosa
- Kijavica (zapaljenje u nosu)
- Prostudu, nazeb, probadi, sandžije leči
- Zapaljenje nosa
- Hronična kijavica
- Alergično zapaljenje sluznice nosa
- Krv iz nosa zaustaviti
- Krvotok (krvarenje) iz nosa leči
Vratne Bolesti
- Grlobolja
- Vratnih žila i potiljka bol
- Ukrućena vratna žila sa jakom vrtoglavicom
- Promuklost
- Lep glas imati
- Mucanje
- Krajnici
- Zapaljenje krajnika
Ušne Bolesti
- Uvobolja
- Ako je uvobolja zbog crvi, životinjica
- Uva sevanje
- Buvu iz ušiju isteraćeš ovako
- Curenje iz uva
- To isto leči i druge bolesti ušiju
- Bolesne uši i prigluve osobe
- Gluvost
- Prigluvost
- Zujanje u ušima
- Zapaljenje srednjeg uva
- U ušima kamen
- Kad što drugo uđe u uvo
- Gušenje u snu
- Hrkanje
- Progutati što loše
- Igla ili drugi oštri progutan metal
- Zolja (osa) progutana
Očne Bolesti
- Okobolja
- Jednostavno – naglo zapaljenje konjuktive
- Hronični kataralni konjunktivit
- Ječmičak
- Kratkovidost
- UNUTRAŠNJE BOLESTI
- Zapaljenje pluća – vrućica
- Škrofule, guke, saradža
- Zapaljenje želudačne sluznice (gastritis)
- Nagli gastritis
- Hronični gastritis
- Zatvor sraćke
- Otužnost i nejelost
- Mora s grčevima
- Ljutina me mori
- Trbobolja
- Bljuvanje i litanje
- Bljuvanje svega što se pojede i popije
- Balavost, slinjenje, curenje sline
- Proliv, sraćka
- Podrigivanje
- Zadržavanje prdeža – vetrova opasno je
- Grčevi želuca i drugih česti tela
- Grčevi kad uzmu i iskrive nogu ili ruku
- Grčevi i bolovi u stomaku
- Katar i druge bolove stomaka leci
- Kad je korisno uzimati na čišćenje želuca
- Štetno je uzimati na čišćenje onda
- Ispadanje creva
- Liptanje krvi iz usta ili bacanje krvi iz grla
- Žutica
- Žuticu uvek treba lečiti neodložno
- Dečiji prolivi
- Ugojenost
- Engleska bolest, to jest, kad kosti omekšaju
- Podagra (sevanje), prostreljivanje nožnog prsta
- Sevanje u telu – reumatizam i kostobolja
- Skorašnji reumatizam, sevanje
- Krstobolja i leđobolja
- Nogobolja
- Žila ukrućena ispod kolena ili na drugom mestu
- Iznenadne bolesti
- Prozebni bolovi
- Hladnoća po telu, neobična
- Prozeb iznenadni i opasni
- Putnicima koji moraju u zimsko doba putovati
- Reumatizam kostiju i zglobova
- Reumatična groznica
- Hronično reumatično zapaljenje
- Bol u ramenu sa zakrečavanjem
- Mišićni reumatizam
- Šalići, marame i šalovi oko vrata donose razne bolesti
- Pamuklije i suknene haljine nositi leti posve je štetno
- Vodena (debela) bolest
- Vodena bolest
- Šećerna bolest
- Otrov od gljiva
- Mokraćni kamen (u bešici) i kad mokraća stane
- Grč u bešici mokraćnoj
- Mokrenje često i krvavo
- Često mokrenje
- Srca lupanje
- Ubod ose ili pčele
- Tumor
- Šuljevi (majasil, hemoroj)
- Zatvoreni šuljevi
- Sipnja (gušnja, astma) kod ljudi i dece
Iz Hirurgije I Srodnih Grana
- Zmijin ujed
- Zmiju iz čoveka isterati
- Gromom udareni
- Utopljenik
- Utopljenik se spasiti može
- Utopljenika spasiti
- Zagušeni jelom
- Oprljotine, opekotine uopšte
- Opekotine ili opržotine
- Promrznuti udovi
- Promrznute noge, ruke i druge česti tela
- Sunčanica
- Toplotni udar
- Noktobolja, kokošinjak ili zagnojeni prst ili nokat
- Zanoktica
- Zapaljenje jaja (mošnica, muda)
- Kila
- Krvarenje iz rane
- Prebijena kost
- Uganuće ruke ili noge
- Rana
- Vučac
- Micina ili nicina
- Micina se prokine
PRILOG UZ JEVANĐELjE LEČENjA
- Nešto o krezuboj, jektičavoj, guravoj i iznurenoj omladini
- Pobeda telesne i moždane bolesti pa i same prevremene smrti
- Kakve bolesti možemo dobiti od nekih lekova doktorskih?
- Šta nas postiže od pokvarene krvi i zbog čega se ona kvari?
- Kako i zbog čega dobijamo pokvarenu krv?
- Da li treba odmah očekivati uspeha od prve i druge upotrebe leka
- Da li možemo biti zdravi i izlečeni bez doktora receptaša?
- Kakvi su potrebni lekari uopšte i za seoski narod posebice
- Kakvi su potrebni lekari za seoski i zanatlijski narod
- Da li se mogu otkloniti razne ljudske, marvene i biljne bolesti?
TREĆA KNjIGA
ILI LEKOVITOST BILJAKA I DRUGIH DOMAĆIH NAMIRNICA
DOMAĆE JEVANĐELJE
LEKOVITO BILjE
- Beli slez
- Beli slez kao lek
- Bela slačica
- Bela slačica kao domaća lekarija i začin uz jelo
- Slačičnik
- Slačičnik kao lek i kako se on spravlja i upotrebljava
- Biber
- Biber kao začin i lek
- Breza
- Brezovina, breza kao lek
- Brđanka
- Arnika, moravka, veprovac (trava) kao lek od rana
- Tinktura arnike kao lek
- Odvar, tej arnike
- Venja
- Venja, smrekovina, je lekarija za mnoge bolesti
- Vodnjika (vejovača) kao lekarija i prijatno piće
- Vinova loza
- Grožđe kao hrana i mnogostruki lek
- Uputstva kako treba jesti grožđe radi ozdravljenja
- Grožđe održati do proleća
- Kiselo mleko
- Odlična hrana i lekarija
- Višnja
- Višnjevo lišće kao lek
- Vodopija
- Ženetrga, gologuza, zmijina trava, cikorija
- Vranilova trava ili crnovrh
- Majoran
- Vrba
- Vrbova kora i njeno lišće kao lek
- Gavez
- Glog
- Crveni glog
- Debela tikva
- Debelica, debela tikva kao lek od svinjske bolesti – groznice
- Divlji kesten
- Kesten divlji kao lek, kao hrana za marvu, kokoši i kao sapun
- Divlji kesten, dobra je hrana za kokoši
- Pitomi kesten, koštan, maron
- Duvan
- Duvan kao lek
- Žalfija
- Kadulja, kaduna, kalaver, kaloper kao lek
- Zob
- Zob kao lek
- Zob, ovas pridaje kravama više mleka i masla u mleku
- Tej (odvar) od zobi spravlja se ovako za piće
- Za kupanje ovako se spravlja
- Zova
- Zova, zobika, bazga, baz, baza, bzovka
- Zova, zobika kao lek
- Ivanjsko cveće
- Ivanjsko cveće kao lek
- Iđirot
- Iđirot ili temišvarka
- Jabuka
- Jabuka kao hrana i lekarija
- Odvar jabukov ili tej
- Krvavi i zatvoreni šuljevi leče se
- Kako se pravi vino od jabuka
- Jagoda
- Jagode kao lek
- Sok od jagoda dobar je napitak u vrućici
- Tej, odvar od lišća jagoda
- Jagorčevina
- Jaglika, jagliče, jagorčika, jagorčevina
- Divizma lopen
- Sapunjača
- Slatki koren
- Ječam
- Ječam kao lek
- Kafa
- Kafa kao lek za ljude i marvu
- Kantarion
- Kantarion, bogorodična trava, krvavac
- Kim
- Kukuta
- Kukuta kao lek od rane
- Kupina
- Kupina, ostruga kao lek
- Konoplja
- Kudelja, grsnica
- Konoplja i seme joj, kao lek
- Mleko od konopiljina semena
- Kopriva
- Kopriva kao hrana i lekarija protivu više bolesti ljudskih,
- marvenih i živinskih
- Kopriva kao ljudska hrana
- Kopriva kao stočna hrana
- Krave koje se na taj način koprivom hrane
- Kopriva kao hrana za živinu
- Kopriva kao platnarska biljka
- Gajenje koprive
- Kopitnjak
- Krušina
- Krkavina, pasja leska, krušina
- Lincura
- Raven, srčanik, košutina brada
- Lincura, raven kao ugodna lekarija
- Kičica
- Gorka detelina, grčica
- Lubenica
- Lubenica kao lek
- Majkina dušica, bakina dušica, divlji bosiljak
- Maslačak, žućanik, mlečac, mleč, verižnjača, talijanska salata
- Maslačak je zdrava hrana za ljude i marvu
- Mečije grožđe, medveđe grožđe, medvedovo uvo
- Mrkva, šargarepa, žuta repa, kao zdrava i lekovita hrana
- Neven, žutelj
- Odoljen, odolen, macina trava
- Oman, beli oman, veliki oman
- Pasulj
- Pasulj kao lek
- Paradajz
- Patlidžan crveni kao zdrava i lekovita hrana
- Kako se patlidžanski sos može ostaviti za upotrebu zimi
- Pelin, pelen
- Pelin kao lek
- Estragon
- Peršun, petroželj, petrusin
- Peršun kao jestiona začina i za neke bolesti lek
- Pirevina
- Pirevina kao lek
- Pitoma nana, paprena ili ljuta nana, metvica, jevtin začin i lekarija
- Mentol
- Podbel, podbeo, podbelj
- Podubica, dupčac, dubačac
- Raž
- Raž i kafa od raži kao odlična hrana i lek
- Rastavić, poljska preslica, konjski rep, konjorep, štukavac
- Ren, lek i začin
- Renac
- Rotkva i rotkvica kao hrana i lek
- Rogač, roščić
- Ruzmarin
- Ruzmarin-špirit kao lek
- Rusa, rosopas, rosnica, zmijnje mleko
- Rusa kao lek
- Salep, kaćun, kaćunak, kao lek i hrana
- Sarsaparila, saparila, saparina, zaparina, kao lek od više bolesti
- Smokva
- Roščići, smokve i drugo kao lek od kašlja
- Suncokret
- Titrica, kamilica, kamomilja, prstenak, carev cvet
- Troskot kao lek
- Trava od srdobolje, srčenjača, sitni srčanik, trava od srca
- Hajdučka trava, ajdučica, sporiš, paprac, kunica kao lekarija
- Heljda, kao hrana i lek
- Hrast ili rast, hrastova kora kao lek
- Crni i beli luk kao hrana i lekarija
- Kako se odstranjuju žuljevi
- Crni slez, slezovača, guščja trava, ćureća trava
- Čaj, čaj s mlekom kao lek
- Čičak, repuh, repušina, lapak kao lekarija
- Špargla, spanać, kiseljak, zelje (pazija, štavolj)
- Kafa od žira kao hrana i lekarija
- Kafa od žira sprema se i gotovi se ovako
- Hleb od hrastovog žira
- Šimširika, žuta šimširika, žutika, žuta šiba, žuti šipak
- Štir, strator, trator (crveni štir) kao lek
- Kako i kad brati lekovito bilje
- Vreme berbe
- Biljarski kalendar
- Kad koje bilje treba brati
- Praktična sušara za lekovito bilje
- Vitrina – izložba lekovitog bilja
- Praktična uputstva o upotrebi lekovitog bilja u domaćinstvu
- Domaća apoteka lekovitog bilja
- Lekovitost voća i povrća, biljni sokovi kao lek, hrana i poslastica
- Voćni dani
- Vitamini
- Vitamini rastvorljivi u vodi (hidrosolubilni)
- Vitamin B1 (aneurin, tiamin)
- Količina vitamina B1 u raznom bilju
- Vitamin B2 (laktoflavin, riboflavin)
- Vitamin B6 (adermin)
- Antipelagra vitamin (PP faktor)
- Vitamin C (askorbinska kiselina)
- Količina vitamina C u svežem bilju po Randoenu
- Vitamini rastvorljivi u mastima
- Vitamin A i provitamin A (karoteni)
- Vitamin D (kalciferol)
- Tokoferol ili vitamini E (antisterilitetni)
- Vitamin K (antihemoragični)
O Belom I Crnom Hlebu
- ANTIBAKTERIJSKI SASTOJCI VIŠEG BILjA
- Antibiotici u višem bilju
- Isparljivi i neisparljivi fitoncidi
- Isparljivi fitoncidi
- Biljke sa sumpornim jedinjenjima, tzv. senevolima
- Etarska ulja
- Neisparljivi fitoncidi
Domaći Narodni Čajevi
- Zamena za kineski čaj
- Šumsko ili divlje voće
- Voćni čajevi
- Izrada zamene za kineski čaj
- Koje se bolesti mogu izlečiti ili ublažiti medicinskim biljem
- Bolesti organa za varenje
- Gorka sredstva za jačanje želuca
- Protiv nadimanja, gasova, smetnji u crevima
- Hroničan katar leči
- Protiv proliva
- Protiv zatvora
- Protiv crevnih parazita
- Za lečenje jetre i žučnih puteva
- Oporo i gorko bilje za jačanje
- Gorko i mirisno bilje za jačanje
- Bolesti organa za disanje
- Bolesti bubrega i mokraćnih organa
- Za znojenje
- Živčane bolesti
- Bolesti kože i sluzokože
- Bolesti srca i krvnih sudova
ČETVRTA KNJIGA ILI PRIVREDNI ODELJAK
MESEČNI RADOVI POLJOPRIVREDNIKOVI ILI ŠTA TREBA U KOM MESECU RADITI?
- U januaru
- U februaru
- U martu
- U aprilu
- U maju
- U junu
- U julu
- U avgustu
- U septembru
- U oktobru
- U novembru
- U decembru
- Povrće održati preko zime
RAZNOVRSNE POUKE ZA ZEMLjORADNjU I POKUĆANSTVO
- Orite dublje, orite s jeseni
- Važnost dubokog oranja
- Zemlju treba orati dublje
- Važnost jesenjeg oranja
- Seme da brzo nikne
- Poznati, je li seme zrelo i za sijanje udesno
- O žitu
- Kukolj iz pšenice ukloniti
- Sačuvati seme od crvi i buba kad je u zemlji
- Užeženu pšenicu popraviti
- Spasiti od truleži pokislo i vlažno žito
- Pšenicu oprostiti buđavog mirisa
- Da svako žito izgubi zadah na buđ
- Drljanje ozimnih strnina s proleća, korisno je
- Poleglo žito podignuti
- Zašto pšenica glavnici?
- Ne zaboravljajmo prevrtanje žita
- Kad treba pšenicu kositi ili žnjeti
- Kad koji usev valja žnjeti i brati
- Hmelj je pouzdano sredstvo protivu crnog žiška i pšeničnog moljca
- Katran protiv žižaka
- Od pokvarenog žita dobiti dobar i ukusan hleb
- Brašno od crva sačuvati
- Hleb održati svež na duže vremena
- Popraviti usparenu, pokvarenu zob i ječam
- O povrću
- Povrće treba usavršavati
- Koristi sejanja zeleni u redovima
- Kako tvrda voda na zelen i cveće korisno upliviše
- Crvena repa (cvekla, blitva) da slađa bude
- Dobiti više roda od posejanog pasulja
- Zelenog graška za zimu ostavljanje
- Rotkvica letnja da bolje rodi i ukusnija bude
- Grdne količine lubenice dobiti
- Velike bundeve i krastavce dobiti
- Da dozru dinje
- Luk, rotkva, cvekla, špargla da bolje rodi
- Luk da ne proraste
- Velike glavice crna luka
- Preduprediti izbijanje bikova u crnom luku
- Sejanje krompira (krtole)
- Izbor krompira za seme
- Kreč kao sredstvo protiv trulenja krompira
- Krompir da ne proklija
- Najbolji krompir (krtole) dobija se
- Krompir umesto sapuna
- Krompir od bolesti sačuvati
- Krompir da slađi bude
- Vodnjikast krompir
- Glavičastu salatu više nedelja svežu i lepu održati
- Kad i u koje doba dana najbolje je zalivati povrće i cveće
- Celer najkrupniji da dobiješ
- Orasi ne plesnive (ne buđave) i megra im ostane sasvim bela
- Da proizvedeš vrlo krupan ogrozd
- Vešto ostavljanje kupusa za zimu
- Kupus najkrupniji dobija se
- Kupus da sačuvamo od gusenica
- Buvač na kupusu i uopšte po vrtovima utamaniti
- Žiška uništiti u varivu: sočivu, grašku, pasulju
- Žižak iz hrane iščistiti
- Crveni patlidžan protivu žitnog žiška i drugih životinjica
- O pravljenju sira kačkavalja
- Buđav sir
- Novo sredstvo protiv kvareži sira, masla, mleka, vina i voća
- Štetočine uništiti
- Miševe razgoni lišće od leandra
- Stamanjujmo pacove kao tvorce svinjskih bobica – trihina
- Protivu miševa i pacova
- Pacove utamaniti
- Protiv poljskih miševa
- Protiv miševa u žitnicama i kućama
- Još jedan siguran lek od miševa
- Da miševi posejan grašak u polju ne jedu
- Vrane da rasteraš
- Kakvo je i koliko je koje đubre važno
- Ovčije
- Konjsko
- Svinjsko
- Đubre od perušadi
- Đubrište treba zasejati
- Bubrenje ruža
- Najbolji gnoj za detelinu
- Kako se postupa da se zemlja ne iznuri pod detelinom
- Pepeo od kamenog uglja za popravljanje livada
- Pomoć od suše
- Dvanaest tačaka o gajenju lana
- Kad laneno seme osobito dobar rod daje
- Najbolji gnoj za lan
- Uticaj meseca na bilje
- Ne sejte za vreme mladog meseca
- Upliv meseca na bilje
- Livade i kosidba
- Kad je najbolje travu kositi
- Pozne kosidbe štetne su
- Krtica škodi
- Da njiva oranica nabrzo travna livada postane
- Nerodnu livadu nabrzo u vrlo rodnu pretvoriti
- Da se izbegne buđanje sena
- Neophodna pažnja pri žetvi i kosidbi
- Ovsena slama za muznu stoku
- Ječmenu slamu
- Da utamaniš mahovinu na livadi
- Livade rđave poprave se i bolje rode
- Drven pepeo na livadama
- Da utamaniš »mrazovca« (mrazovu sestricu)
- Leteći pesak otkloniti
- Živi, leteći pesak predupredićemo
- Ritove i močvarne livade upotrebiti za ribnjake
- Da ne rđaju poljoprivredna oruđa i alati
- Kad koji usev treba žnjeti?
- Pšenicu treba
- Raž treba
- Ječam se
- Ovas (zob) treba
- Kukuruz treba
- Heljda se
- Sitna proja (proso)
- Repica se
- Grašak treba
- Grahoricu treba
- Bob se
- Sočivo treba
- Muhar se
- Lucerka i crvena detelina
- Repa se
- Krompir treba
- Čičoku
- Mak
- Kim
- Šafran
- Hmelj
- Duvan
- Konoplja
- Važnost gajenja i pouka o gajenju variva na veliko
- Gajenje graška
- Gajenje sočiva – leće
- Gajenje pasulja
- Gajenje boba
- Da sačuvaš varivo od ptica
- Brza pomoć oštećenima gradom, tučom i provalom oblaka
- Kratko ratarevo »vjeruju«
- Nova nauka o poljskoj privredi
- Dobiti od hemijskog đubrenja
Voćarstvo
- Dižite voće
- Šta je najvažnije znati i vršiti pri presađivanju voća i
- uopšte drveća, pa da se svaki presad omladi i primi
- Kako se kopaju jame za sađenje voćaka
- Sađanje voćaka
- Mladice voćaka brzo dignuti
- Kalemljenje
- Pribor za kalemljenje
- Kalemarski vosak
- Načini kalemljenja i tehnika
- Postupak pri samom kalemljenju
- Pomološka klasifikacija voćaka
- Šta treba raditi kad izmrznu voćke
- Bubrenje voćaka zimi
- Još jedan način da nerodno orahovo drvo rodi
BILjNE BOLESTI U VOĆARSTVU
- Bolesti na jabuci
- Čađava krastavost
- Pepelnica
- Bolesti na kruški
- Pegavost lišća
- Rak korena
- Bolesti na dunji
- Crna pegavost lišća
- Bolesti na šljivi
- Plamenjača, medljika
- Rđa
- Rogači
- Šarka šljive
- Bolesti na breskvi
- Kovrdžavost lišća
- Pepelnica
- Rupičavost lišća
- Bolesti na jagodi
- Siva pegavost lišća
- Bolesti na malini
- Sušenje stabla i grana
- Bolesti vinove loze
- Plamenjača
- Pepelnica
- Štetočine u voćarstvu
- Lisne vaši
- Glogovac
- Zutotrba
- Jabučni smotavac
- Gubar
- Kukavičija suza
- Sprava za utamanjivanje raznih štetočina
- Uništiti smolotečinu na trešnji
- Mravi da se ne penju na drvo
- Kako i kad treba (kresati, rezati) voćku
- Stare voćke, koje su prestale rađati opet podmladiti
- Nerodna voćka da rodi
- Da voćke bolje rađaju
- Da bolje napreduje mlado drvo
- Za učmalo skoro sađeno voće
- Održati voćke trulih stabala
- Pomoći voću, koje je od mraza stradalo
- Gnojiti voćke štalskom mokraćom od velike je koristi
- Voće sačuvati na duže vreme posve sveže
- Trešnje i višnje korisno je da sadimo
- Trešnja zahteva za svoje dobro uspevanje
- Presada odraslog voća i drugog drveća
- Gde treba koje voće usaditi?
- Jabuka
- Kruška
- Dunja
- Oguljeno voće i drugo domaće ukrasno drveće
- Osecanje i čuvanje kalem-grančica
- Sve o šljivama
- Goleme koristi od šljiva
- Lekovitost šljive
- Dalje koristi od šljive još i ovo su
- Pri kupovanju od koštica podignutih mladica biraj one
- Pravila za dobru osnovu šljiva ova su
- Da koštice pre niknu i isklijaju
- Kakvo je zemljište dobro za šljive?
- Na šta valja paziti pri presađivanju šljiva i drugih voćaka
- Kakvo je đubre najbolje za šljive i uopšte za voće
- Čišćenje šljiva kao i drugih voćaka
- Za trebljenje gusenica najzgodnije je vreme zima
- Rezidba šljiva
- Glavna pravila pri šišanju šljiva i drugih voćaka uglavnom ova su
- A što se šljivinih rana tiče valja znati ovo
- Pri branju šljiva kao i drugog voća valja paziti
- Kako da se sačuvaju šljive i drugo voće duže vremena
- Šljive održati taze, friške
- Opštinske peći i sušionice koje mogu svo selo poslužiti
- Pri sušenju voća neka se ova glavna pravila paze
- Plesne šljive popraviti
- Pekmez od šljiva vrlo je zdrav i prijatno jelo
- Pekmez od šljiva
- Ukiseljen pekmez popraviti
- Ukratko svedena pravila što se ima činiti za šljive
- Jagodasto voće
- Jagoda
- Kako uzgajati jagode?
- O jagodi mesečarki
- Jagode biće krupnije i rodni je
- Malina
- Ribizla
O Vinogradarstvu
- Najbolje mesto za vinograd
- Najbolji gnoj za vinograd
- Kreč pomaže vinogradu
- O prozebu vinograda
- Šta sve treba u vinogradu da se radi
- Rezidba vinograda
- Lačenje ili plevljenje vinove loze
- Prekraćivanje lastara
- Zakidanje zaperaka
- Vezivanje zelenih lastara
- Proređivanje grozdova i bobica
- Šta treba da radi vinogradar sa vinogradom, koji je s ledom
- (gradom) oštećen
- Za berbu grožđa – vinograda
- Hrastova piljevina kao pouzdano sredstvo protivu filoksere
- Šira od grožđa
- Kad se pretače?
- Kako se pretače?
- Maz za burad koja toče, rastiču
- Burad plesnivu očistiti
- Čišćenje vinskih sudova
- Na šta imamo paziti pri upotrebi starih buradi?
- Vinu dati osobito prijatan miris
- Pokvareno i kiselo vino popraviti
- Način kako se ubrzo usirćetiti može pokvareno vino
- Vino mutno očistiti
- Bistro vino ćeš imati
- Novo vino pretvoriti u staro
- Vino koje je obojeno poznati
- Vino od kupina (ostruge)
- Vino od ribizli
- Zaštita vinove loze od bolesti i štetočina
- Prvo prolećno prskanje
- Prskanje pred cvetanje
- Drugo tretiranje posle cvetanja
- Postupak pred šarak
- Tretiranje posle grada
- Vino od jabuka i krušaka (jabukovača)
- Kad treba razlivati vina u stakla
- Sušenje grožđa (u sušnicama)
O Pčelarstvu
- Pčele kako će najbolje prezimiti
- Žitno brašno je u nuždi dobra hrana za pčele
- Sredstvo da s kovanluka, pčelinjaka odagnamo mrave
- Blizu košnica ne srne se saditi
- Med iz košnica vaditi a da se pčele ne ubiju
- Pčele da ne bodu
- Zlatno zrnevlje za pčelare
Živinarstvo Domaće
- Pravila kojih treba da se pridržavamo pri »nasađivanju« kokošaka
- O kokošijoj bolesti »pipi«
- Istrebiti vašice i drugi gad na živini
- Vaši na živini
- Još jedno sredstvo protiv vašiju na živini
- Kokošinjak
- Kokošije vaši uništiti u kokošinjaku
- Izbaviti od vašiju kvočku na nasadu
- Živinu da sačuvaš od rednje – pomora
- Proliv kod ćuraka
- Raspoznati kokoške koje dosta nose
- Kokoši da pre pronesu
- Kokoši da jaja više i zimi nose
- Kokoši da nose jaja preko ćele zime
- Rase kokoši najbolje za nošenje jaja
- Čuvanje jaja preko zime
- Još jedan način da se jaja dugo održe
- Kitajski način čuvanja jaja
- Ljuske od jaja ne treba bacati
- Ubijajmo svrake, vrane i jastrebove
- Goluba da privoliš kući
- Svilarstvo u šumi hrastovoj
O Stočarstvu
- Pri oblagorođavanju stoke najvažniji je dobar izbor mužjaka
- Kad treba junicu pustiti kod bika?
- Poznati kravu koja je najbolja za mužu
- Zašto su krave jalove
- Šta učiniti kada krava ne može da se oprosti posteljice?
- Da krava žensko tele oteli
- Teoci da bez majke ne omršaju
- Da izlečiš otečen pupak kod teladi
- Sredstvo protiv proliva kod teladi
- Poznati mleko u koje je vode sipano
- Krave da daju više mleka
- Kravlje mleko da bude zdravo za decu
- Čist vazduh i – mleko
- Zapaljenje kravljeg vimena
- Timarenje krava muzara
- Upliv muže na uvećanje mlečnosti kod krava
- Protiv otoka kravljeg vimena
- Krvavo mokrenje kod krava i sredstvo protiv toga
- Krvavo mokrenje kod goveđi
- Marvinče bodljivo da se ukroti
- Konji da budu dobri, svetli i jaki
- Kad krava daje retko i modro mleko
- Šumsko lišće dobra je i zdrava hrana za stoku
- Listnik za stoku sprema se
- Zelena kopriva je vrlo dobra pića za marvu
- Divlji kesten kao zdrava hrana za marvu
- Kobilu suždrebnu poznati
- Divlji kesten kao lek za konje
- Da odučiš konja da ne ujeda
- Morska repa (čičoka) vrlo je dobra hrana za marvu
- Detelina se ne srne davati marvi dok ne procveta
- Kuvan ječam kao lekovita hrana za konje i krave
- Ovas je izvrsna hrana za krave muzare
- Protiv vaši ju na govedima
- Vašljivost
- Žuta repa (šargarepa) kao hrana i lek za konje
- Upotreba salicilne kiseline u raznim marvenskim bolestima
- Da se svinje brže ugoje
- Da svinje zdrave budu
- Svinjske bolesti
- Svinja crvljanje
- Gronicu svinjsku leci
- Uzetost kod svinja
- Svinje od trihina i gronice sačuvati
- Da krmača oprasi više prasadi
- Pomoć naduvenom marvinčetu
- Nadun goveđi
- Protiv naduna kod goveđi
- Jevtino sredstvo protiv vaši ju kod stoke
- Vaši na stoci
- Vaši na stoci uništiti
- Nastup kod marve izleći ti
- Marvena kuga
- Kugu goveđu i konjsku leci
- Goveđa kuga
- Vazduh i svetlost u štali, košari
- Solenje »mršenje« marve
- Ovce da se godišnje dvared ojanje
- Bolju vunu na ovcama proizvesti
- Da ovce daju meku vunu kao svilu
- Ovce od metilja izlečiti
- Metilj ovčiji
- Metilj ovčiji leči odlično
- Ovčija šuga
- Konjska šuga
- Konja izlečiti od nazeba
- Kašalj konja
- Sakagija
- Bosanski lek od sakagije
- Lek od konjske bolesti guntraća suvog
- Sipljiva konja izlečiti
- Okobolja kod životinja
- Deset zapovedi za hranjenje konja
- Šap i slinavka
- Lek od šapa i slinavke
- Za bolove u kopitama i među papcima
- Narodni lek za bolove u kopitu
- Tov svinja
- Domaće pouke za razne potrebe
- Gotovljenje jela
- Praktični saveti
- Boje – bojenje
- Uništavanje gamadi
- Predskazivač vremena
- Po zelenim žabicama
- Po pijavicama
- Po cveću mišjaka
- Lepo vreme uopšte predstoji
- Lepom se vremenu sledećeg dana možemo nadati
- Rđavo vreme ili kiša uopšte predstoji
- Nepogoda predstoji
- Blaga zima predstoji
- Stroga zima predstoji
- Znaci lepe i duge jeseni
PETA KNJIGA
Ili Privredne Mudrolije
- Kako se namirnice od poplave i požara i narod od mnogih
- zaraznih bolesti sačuvati može
- Kako da otklonimo upotrebu tolikih brava, ključeva, kapija i međa
- Čuvajte se lopova i kesaroša
ŠESTA KNJIGA
ILI KNJIGA BLAGODATI – BLAGODATNIK
SEDMA KNJIGA
DODATAK BLAGODATNIKU »NARODNOG UČITELJA«
U KOME DONOSIMO SPAS SRBIJE I NjENOG NARODA
- Ovde napominjemo radnicima još i ovo
- Završna reč »Blagodatniku« i »Spasu Srbije«
- Šta mi hoćemo sa ovom knjigom i drugim delima našim






Recenzije
Još nema komentara.